SPOMENIČKA BAŠTINA GRADA ZADRA

Višestoljetna burna povijest, razaranja i stvaranja, ostavili su ožiljke, ali i brojne zapise vremena, današnju vrijednu spomeničku baštinu grada. Iz svih povijesnih razdoblja sačuvane su brojne crkve i spomenici kulture na kojima su vidljiva umjetnička graditeljstva svih stilova, od rimskog doba preko srednjeg vijeka do modernog graditeljstva. Njih 70-ak nalazi se u samoj povijesnoj jezgri grada, dok njegovi ostali dijelovi s užom i širom okolicom broje preko 600 nepokretnih spomenika kulture.
   

Nekoliko najistaknutijih kulturnih znamenitosti stare jezgre grada:

 

Crkva sv. Donata
Simbol grada Zadra i najpoznatija monumentalna građevina u Hrvatskoj iz ranoga srednjeg vijeka {9.st.}. Okrugla predromanička crkva koja se do 15. stoljeća nazivala crkva Sv. Trojstva, a od tada nosi ime Sv. Donat, po biskupu koji ju je dao sagraditi. Prvi put crkva se spominje sredinom 10. stoljeća u spisima bizantskog cara Konstantina Porfirogeneta. Danas se njezin prostor zbog izvanrednih akustičnih karakteristika koristi za glazbene programe ("Glazbene večeri u Sv. Donatu").

Crkva sv. Donata


Forum


Forum

Nalazi se ispred crkve sv. Donata i Nadbiskupske palače. Gradski trg iz rimskog vremena, građen od 1. stoljeća pr. Kr. do 3. stoljeća pos. Kr., veličine 45x90m. Forum je inače naziv glavnoga trga svih gradova starog Rima, na kojem se odvijao kompletan javni život grada. Prvobitno se na njegovu jugozapadnom dijelu nalazio oko 2 metra povišeni kapitolij, usred kojeg se dizao hram posvećen Jupiteru, Junoni i Minervi, a na njegovoj sjeverozapadnoj strani sačuvan je jedan monumentalni stupac, koji je u srednjem vijeku služio kao "stup sramote".

 

Katedrala sv. Stošije

Najveća katedrala u Dalmaciji. U najstarijim dijelovima je starokršćanska bazilika, a današnji izgled romaničke crkve oblikovan je u 12. stoljeću. Za vrijeme križarske opsade i zauzimanja grada 1202. godine katedrala je bila oštećena, a kasnije obnovljena i produžena. Portali su bogato ukrašeni reljefima. Glavni portal ima u luneti reljef gotičkog stila i posvetni natpis nadbiskupa Ivana iz 1324. godine. Njezin zvonik građen je u 15. i 19. stoljeću, i to uglavnom u stilu neoromanike.

Katedrala sv. Stošije


 

Crkva sv. Šime

 


Crkva sv. Šime
Prvobitno je bila starokršćanska trobrodna bazilika, potom gotička građevina, a kasnije zanimljiv spomenik provincijskog baroka. Na glavnom oltaru je srebrna škrinja sv. Šime iz 1380. godine. Škrinja je zlatarsko djelo velike vrijednosti. Dala ju je napraviti ugarsko-hrvatska kraljica Elizabeta za relikviju sv. Šime. Škrinju je izradio zlatar Franjo iz Milana, nastanjen u Zadru. Južno od crkve nalazi se rimski stup postavljen 1729. godine, a sastavljen je od dvaju stupova gradskog hrama što su se do tada bili sačuvali na kapitoliju na Forumu.

Crkva i samostan sv. Frane
Najstarija je dalmatinska crkva sagrađena u gotičkom stilu (1283.). Predstavlja tip tzv. gotičke redovničke crkve koju karakterizira jednobrodni prostor s malo podignutim svetištem. U 18. stoljeću crkvi je izmijenjen izgled. Iza glavnog oltara crkve iz 1672. godine nalazi se nekadašnje svetište i u njemu korska sjedala bogato ukrašena rezbarijama u stilu cvjetne gotike iz 1394. godine, rad Giacoma da Borga Sansepolcra. Sakristija, koja se nastavlja na kor, važna je za hrvatsku povijest jer je u njoj sklopljen Zadarski mir između mletačke Republike i ugarsko-hrvatskog kralja Ludovika Anžuvinca, kojim su se Mlečani odrekli svojih pretenzija na Dalmaciju. U uređenoj riznici do sakristije nalazi se umjetnička zbirka crkve s velikim brojem eksponata od kojih je najvrjednije slikano raspelo iz 12. stoljeća.

Crkva i samostan sv. Frane


Južno od crkve je renesansni klaustar sagrađen 1556. godine s bogatom bibliotekom.

Crkva i samostan sv. Marije

Smatra se da je samostan sv. Marije osnovala 1066. godine zadarska plemkinja Čika. Velika trobrodna crkva sv. Marije gradi se 1091. godine u ranoromaničkom stilu. Njezin najljepši dio je zvonik, u originalnoj varijanti romaničkog zvonika tzv. lombardskog tipa. Stalna izložba crkvene umjetnosti s predmetima koji datiraju od 8. do 18. stoljeća, jedna je od najvrjednijih u Hrvatskoj.

Crkva sv. Marije


Crkva sv Krševana


Crkva sv. Krševana
Trobrodna bazilika s tri bogato ukrašene polukružne apside, romaničkog stila, ime je dobila po sv. Krševanu mučeniku, zaštitniku grada Zadra. Unutrašnjost crkve krase freske romaničko-bizantskih karakteristika.
Crkva sv. Andrije i sv. Petra
Jednobrodna crkva sv. Andrije odlikuje se jednostavnom fasadom iz 17. stoljeća, te ostatcima fresaka romano-bizantskih karakteristika iz kraja 12. stoljeća, dok su južni bočni zid i apsida sagrađeni u 5. stoljeću. Na njezinu apsidu nadovezuje se crkvica sv. Petra s antičkim elementima.

Crkva sv Andrije i sv Petra


Crkva i samostan sv Mihovila


Crkva i samostan sv. Mihovila
Pročeljem crkve sv. Mihovila dominira gotički portal, reljefno ukrašen, iz 14. stoljeća. U njezinoj jednobrodnoj unutrašnjosti nalazi se drveno oslikano polureljefno raspelo iz 13. stoljeća. U samostanu je smještena manja zbirka umjetnina.
Ostatci crkve Stomorice
Danas su sačuvani samo temelji nekoć šesterolisne predromaničke crkve (isprva posvećene sv. Uršuli), koja je još imala i kupolu, a umjesto jedne apside sagrađen joj je pravokutni ulazni krak sa zvonikom. U 16. stoljeću je porušena, 1883. godine arheološki istražena, nakon toga zasuta te napokon 1966. godine otkopana i konzervirana. Priča kaže da oblik tlocrta ove crkvice, koji podsjeća na ključ, simbolizira ključeve sv. Petra.
Te ostale: crkva Gospe od Zdravlja, crkva sv. Nedjeljice, crkva sv. Dominika-ispovjedaoca, crkva sv. Tome-apostola, crkva sv. Lovre-mučenika, crkva sv. Nikole-biskupa, crkva sv. Ilije jedina zadarska pravoslavna crkva. Kapela sv. Dimitrija, Narodni trg, Trg 3 bunara. Trg 5 bunara. Kneževa palača, palača Grisogono, Providurova palača, palače Nassis i Petrizio, Gradske zidine, i mnoge druge znamenitosti.
Kontinuitet kulture javnog prostora očituje se u najnovijim arhitektonskim projektima poput prvih morskih orgulja na svijetu.
Morske orgulje smještene su u blizini novog pristaništa za cruisere, u sklopu zadarske rive te su prepoznatljive kao posebno oblikovana obala u nekoliko redova stuba koje se spuštaju prema moru. Stube se protežu na sedamdesetak metara obale, ispod kojih je, na razini najnižeg mora oseke, okomito na obalu ugrađeno 35 cijevi različitih dužina, promjera i nagiba, koje se koso uzdižu do obalnog popločenja i završavaju u kanalu (servisnom hodniku). Tu se na cijevima nalaze labiumi, zviždaljke koje sviraju 7 akorda od 5 tonova. Iznad kanala su perforirane kamene stube kroz koje izlazi zvuk, morem potisnuti zrak.
Ovo je mjesto spoja ljudskih ideja i vještina s energijom mora, valova, osekom i plimom, mjesto za relaksaciju, razmišljanje i razgovor uz neprekidni koncert mističnih tonova "orkestra Prirode".
Morske orgulje izvedene su po projektu arhitekta Nikole Bašića uz pomoć niza stručnjaka: konzultant za hidrauliku mora bio je prof. Vladimir Andročec sa zagrebačkoga Građevinskog fakulteta, cijevi je izveo Goran Ježina iz Murtera, poznata umjetnička radionica za izradu orgulja "Heferer iz Zagreba" za svaku je cijev izradila 35 labiuma, a njihovo glazbeno ugađanje obavio je prof. Ivica Stamać iz Zagreba.