SPOMENIČKA BAŠTINA GRADA ZADRA
| Višestoljetna burna povijest, razaranja i stvaranja, ostavili su ožiljke, ali i brojne zapise vremena, današnju vrijednu spomeničku baštinu grada. Iz svih povijesnih razdoblja sačuvane su brojne crkve i spomenici kulture na kojima su vidljiva umjetnička graditeljstva svih stilova, od rimskog doba preko srednjeg vijeka do modernog graditeljstva. Njih 70-ak nalazi se u samoj povijesnoj jezgri grada, dok njegovi ostali dijelovi s užom i širom okolicom broje preko 600 nepokretnih spomenika kulture. | |
|
Nekoliko najistaknutijih kulturnih znamenitosti stare jezgre grada:
|
Crkva sv. Donata |
|
Forum |
Nalazi se ispred crkve sv. Donata i Nadbiskupske palače. Gradski trg iz rimskog vremena, građen od 1. stoljeća pr. Kr. do 3. stoljeća pos. Kr., veličine 45x90m. Forum je inače naziv glavnoga trga svih gradova starog Rima, na kojem se odvijao kompletan javni život grada. Prvobitno se na njegovu jugozapadnom dijelu nalazio oko 2 metra povišeni kapitolij, usred kojeg se dizao hram posvećen Jupiteru, Junoni i Minervi, a na njegovoj sjeverozapadnoj strani sačuvan je jedan monumentalni stupac, koji je u srednjem vijeku služio kao "stup sramote".
|
|
Najveća katedrala u Dalmaciji. U najstarijim dijelovima je starokršćanska bazilika, a današnji izgled romaničke crkve oblikovan je u 12. stoljeću. Za vrijeme križarske opsade i zauzimanja grada 1202. godine katedrala je bila oštećena, a kasnije obnovljena i produžena. Portali su bogato ukrašeni reljefima. Glavni portal ima u luneti reljef gotičkog stila i posvetni natpis nadbiskupa Ivana iz 1324. godine. Njezin zvonik građen je u 15. i 19. stoljeću, i to uglavnom u stilu neoromanike. |
Katedrala sv. Stošije |
|
Crkva sv. Šime
|
|
|
|
Crkva i samostan sv. Frane |
|
Južno od crkve je renesansni klaustar sagrađen 1556. godine s bogatom bibliotekom.
Smatra se da je samostan sv. Marije osnovala 1066. godine zadarska plemkinja Čika. Velika trobrodna crkva sv. Marije gradi se 1091. godine u ranoromaničkom stilu. Njezin najljepši dio je zvonik, u originalnoj varijanti romaničkog zvonika tzv. lombardskog tipa. Stalna izložba crkvene umjetnosti s predmetima koji datiraju od 8. do 18. stoljeća, jedna je od najvrjednijih u Hrvatskoj. |
Crkva sv. Marije |
|
Crkva sv Krševana |
Trobrodna bazilika s tri bogato ukrašene polukružne apside, romaničkog stila, ime je dobila po sv. Krševanu mučeniku, zaštitniku grada Zadra. Unutrašnjost crkve krase freske romaničko-bizantskih karakteristika. |
Jednobrodna crkva sv. Andrije odlikuje se jednostavnom fasadom iz 17. stoljeća, te ostatcima fresaka romano-bizantskih karakteristika iz kraja 12. stoljeća, dok su južni bočni zid i apsida sagrađeni u 5. stoljeću. Na njezinu apsidu nadovezuje se crkvica sv. Petra s antičkim elementima. |
Crkva sv Andrije i sv Petra |
|
Crkva i samostan sv Mihovila |
Pročeljem crkve sv. Mihovila dominira gotički portal, reljefno ukrašen, iz 14. stoljeća. U njezinoj jednobrodnoj unutrašnjosti nalazi se drveno oslikano polureljefno raspelo iz 13. stoljeća. U samostanu je smještena manja zbirka umjetnina. |
|
Ostatci crkve Stomorice Danas su sačuvani samo temelji nekoć šesterolisne predromaničke crkve (isprva posvećene sv. Uršuli), koja je još imala i kupolu, a umjesto jedne apside sagrađen joj je pravokutni ulazni krak sa zvonikom. U 16. stoljeću je porušena, 1883. godine arheološki istražena, nakon toga zasuta te napokon 1966. godine otkopana i konzervirana. Priča kaže da oblik tlocrta ove crkvice, koji podsjeća na ključ, simbolizira ključeve sv. Petra. Te ostale: crkva Gospe od Zdravlja, crkva sv. Nedjeljice, crkva sv. Dominika-ispovjedaoca, crkva sv. Tome-apostola, crkva sv. Lovre-mučenika, crkva sv. Nikole-biskupa, crkva sv. Ilije jedina zadarska pravoslavna crkva. Kapela sv. Dimitrija, Narodni trg, Trg 3 bunara. Trg 5 bunara. Kneževa palača, palača Grisogono, Providurova palača, palače Nassis i Petrizio, Gradske zidine, i mnoge druge znamenitosti. Kontinuitet kulture javnog prostora očituje se u najnovijim arhitektonskim projektima poput prvih morskih orgulja na svijetu. Morske orgulje smještene su u blizini novog pristaništa za cruisere, u sklopu zadarske rive te su prepoznatljive kao posebno oblikovana obala u nekoliko redova stuba koje se spuštaju prema moru. Stube se protežu na sedamdesetak metara obale, ispod kojih je, na razini najnižeg mora oseke, okomito na obalu ugrađeno 35 cijevi različitih dužina, promjera i nagiba, koje se koso uzdižu do obalnog popločenja i završavaju u kanalu (servisnom hodniku). Tu se na cijevima nalaze labiumi, zviždaljke koje sviraju 7 akorda od 5 tonova. Iznad kanala su perforirane kamene stube kroz koje izlazi zvuk, morem potisnuti zrak. Ovo je mjesto spoja ljudskih ideja i vještina s energijom mora, valova, osekom i plimom, mjesto za relaksaciju, razmišljanje i razgovor uz neprekidni koncert mističnih tonova "orkestra Prirode". Morske orgulje izvedene su po projektu arhitekta Nikole Bašića uz pomoć niza stručnjaka: konzultant za hidrauliku mora bio je prof. Vladimir Andročec sa zagrebačkoga Građevinskog fakulteta, cijevi je izveo Goran Ježina iz Murtera, poznata umjetnička radionica za izradu orgulja "Heferer iz Zagreba" za svaku je cijev izradila 35 labiuma, a njihovo glazbeno ugađanje obavio je prof. Ivica Stamać iz Zagreba. |
|